Spoj ljudske biologije i napredne tehnologije pruža uvid u budućnost koja je nekoć bila ograničena na znanstvenu fantastiku. Neuralink, neurotehnološka tvrtka koju je osnovao Elon Musk, predvodnik je na tom polju, razvijajući sučelja mozak-računalo (BCI) koja imaju potencijal revolucionirati liječenje neuroloških stanja. Iako je tehnologija još uvijek u ranoj fazi, osobne priče prvih sudionika ispitivanja pružaju snažan uvid u njezin utjecaj. Jedna takva uvjerljiva priča dolazi od Brada Smitha, koji je podijelio svoje iskustvo kao treća osoba, i prva s ALS-om, koja je primila Neuralinkov implantat.
Brad Smith: Perspektiva pionira
U videozapisu objavljenom u kojem detaljno opisuje svoje iskustvo, Brad Smith se predstavlja ne samo kao primatelj Neuralinkova implantata, već i kao prva osoba s amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS) i prva neverbalna osoba koja sudjeluje u ispitivanju. ALS je, kako Brad objašnjava, razarajuća bolest koja progresivno uništava motorne neurone, dovodeći do gubitka kontrole nad mišićima, dok kognitivne funkcije ostaju netaknute. Za Brada to znači potpunu ovisnost o respiratoru za disanje i nemogućnost pomicanja ičega osim očiju. Komunikacija, stoga, u potpunosti ovisi o pomoćnoj tehnologiji.
Prije Neuralinka, Brad je koristio sustav za upravljanje pogledom. Iako je to samo po sebi bilo “čudo tehnologije”, smatrao ga je frustrirajućim, napominjući da je najbolje radio u tamnim okruženjima, šaljivo se uspoređujući s Batmanom zatočenim u špilji. Neuralinkov implantat mu je, međutim, ponudio novostečenu slobodu. Ističe mogućnost korištenja računala bez obzira na uvjete osvjetljenja, što mu omogućuje slobodnije izlaženje van.
Sama Bradova naracija svjedočanstvo je tehnološkog napretka – to je njegov izvorni glas, kloniran pomoću umjetne inteligencije iz snimki napravljenih prije nego što mu je ALS oduzeo sposobnost govora. Koristi Neuralink BCI za upravljanje pokazivačem miša na svom MacBook Pro računalu, što mu omogućuje da uređuje video svjedočanstvo – potencijalno prvi video ikad uređen pomoću BCI-ja. Ova razina kontrole označava veliki korak naprijed u vraćanju digitalne autonomije.
Kako Neuralink funkcionira: Bradovo objašnjenje
Brad nudi jasno i jednostavno objašnjenje kako Neuralink sustav funkcionira za njega:
- Implantat: Uređaj otprilike veličine pet naslaganih američkih kovanica od četvrt dolara implantira se u motorički korteks, područje mozga koje kontrolira pokrete. Pritom je zamijenjen mali dio njegove lubanje.
- Elektrodne niti: Kirurški robot pedantno umeće 1024 ultra tanke niti, od kojih svaka sadrži elektrode, nekoliko milimetara u moždano tkivo, pažljivo izbjegavajući krvne žile kako bi se minimaliziralo krvarenje.
- Prikupljanje podataka: Ove elektrode otkrivaju električne signale (okidanje neurona) povezane s namjeravanim pokretima, prikupljajući te podatke svakih 15 milisekundi. Brad opisuje sirove podatke kao da “izgledaju kao ‘Matrix'”.
- Obrada signala: Implantat prenosi ovu ogromnu količinu sirovih podataka bežično putem Bluetootha na povezani MacBook Pro.
- Dekodiranje pomoću umjetne inteligencije: Sofisticirani AI algoritmi na računalu obrađuju signale, razlikujući signale korisnikovih namjeravanih pokreta od pozadinske buke. Ključno, Brad naglašava da sustav dekodira njegovu *namjeru da pomakne* pokazivač, a ne njegove misli ili unutarnji monolog.
- Kontrola pokazivača: Dekodirana namjera pretvara se u kretanje pokazivača miša na zaslonu u stvarnom vremenu.
Obuka i korisničko iskustvo
Da bi sustav postao intuitivan, potrebna je obuka i kalibracija:
- Početna obuka: Brad je trenirao sustav koristeći jednostavnu igru u kojoj pomiče pokazivač na “mjehuriće” na ekranu. Žuti mjehurići zahtijevaju zadržavanje pokazivača, dok plavi zahtijevaju klik.
- Pronalaženje prave kontrole: U početku je tim pokušao dekodirati namjeravane pokrete ruke, ali se to pokazalo neučinkovitim za Brada. Pažljivim mapiranjem moždanih signala s pokušanim pokretima, Neuralinkovi inženjeri otkrili su da su Bradovi *namjeravani pokreti jezika* pružili najbolji signal za kontrolu pokazivača, a *stiskanje čeljusti* bilo optimalno za klikanje. Brad napominje da ova kontrola s vremenom postaje podsvjesna, slično korištenju fizičkog miša.
- Metrika performansi (Webgrid): Neuralink koristi test nazvan Webgrid za kvantificiranje točnosti i brzine dekodiranja namjere, mjereno u bitovima po sekundi (BPS). Brad je postigao vršni rezultat od 5 BPS, što je značajno poboljšanje u usporedbi s manje od 1 BPS koliko je postizao tehnologijom upravljanja pogledom.
- Mikser: Softverski alat koji omogućuje fino podešavanje:
- Korekcija pristranosti: Podešava prirodno odstupanje u kontroli pokazivača uzrokovano stalno promjenjivim signalima mozga – značajka usavršena povratnim informacijama od ljudi, za razliku od mogućnosti u ranijim pokusima na životinjama.
- Brzina, trenje, uglađivanje: Kontrolira koliko brzo i glatko se pokazivač kreće.
- Čvrstoća klika: Podešava koliko namjera “klika” mora biti odlučna.
- Alati za komunikaciju:
- Neuralinkova tipkovnica: Virtualna tipkovnica optimizirana za korištenje s BCI-jem, uključujući prediktivni unos teksta.
- Prilagođene tipkovnice: Brad koristi tipkovnicu za pristupačnost na Macu za stvaranje prilagođenih ploča za često korištene prečace (kopiraj, zalijepi, poništi itd.).
- “Mjesto za parkiranje”: Značajka koju je Brad zatražio, omogućujući mu da “parkira” pokazivač (pomicanjem u kut zaslona) kako ne bi smetao dok gleda videozapise ili se odmara. Ovo je bilo ključno jer, za razliku od prethodnih sudionika, nije mogao koristiti glasovne naredbe da ga pauzira.
- AI asistent za razgovor: Kako bi premostio jaz između brzine misli i brzine tipkanja, Brad koristi aplikaciju za razgovor. Ona sluša razgovore i koristi AI (što Brad naziva korištenjem ChatGPT-a i AI klona njegovog glasa) za brzo generiranje relevantnih opcija odgovora. Dijeli humorističan primjer gdje je aplikacija predložila da prijatelju koji traži ideje za poklon za djevojku koja voli konje kaže “kupi joj buket mrkvi”.
Video Bradforda G. Smitha o njegovom iskustvu s Neuralinkom
Neuralink: Šira vizija i trenutni status
Glavni cilj Neuralinka je stvoriti sigurno i pouzdano sučelje mozak-računalo visoke propusnosti. Tvrtka, koju je osnovao Elon Musk, u početku ima za cilj vratiti sposobnosti poput komunikacije i kontrole okoline osobama s teškom paralizom. Dugoročne ambicije protežu se na potencijalno rješavanje sljepoće, gluhoće i drugih neuroloških poremećaja, a možda čak i na poboljšanje ljudskih sposobnosti.
Sustav se sastoji od N1 implantata (uređaja u mozgu) i R1 kirurškog robota dizajniranog za preciznu, minimalno invazivnu implantaciju. Tvrtka se suočila s kritikama zbog protokola testiranja na životinjama prije dobivanja odobrenja FDA za ispitivanja na ljudima, poznata kao studija PRIME (Precizno robotski implantirano sučelje mozak-računalo), koja je započela 2023. godine. Noland Arbaugh bio je prvi javno poznati sudionik, demonstrirajući igranje igara i upravljanje računalom ranije 2024. godine. Svjedočanstvo Brada Smitha dodaje još jedan ključan sloj ljudskog iskustva razvoju ove tehnologije.
Utjecaj i budućnost
Priča Brada Smitha snažna je ilustracija potencijala Neuralinka. Osim tehničkih specifikacija, radi se o vraćanju povezanosti, neovisnosti i nade. Dirljivo govori o tome kako mu je tehnologija dala “slobodu, nadu i bržu komunikaciju”. Svoje sudjelovanje, omogućeno preseljenjem u Arizonu gdje je Neuralink uspostavio lokaciju, vidi kao dio većeg plana, omogućujući mu da doprinese nečemu što bi moglo pomoći mnogim drugima.
Iako priznaje da je “ALS i dalje grozan”, Brad naglašava pozitivan utjecaj na njegov život – omogućavajući mu rad s timom Neuralinka, poboljšavajući njegovu sposobnost interakcije i jačajući njegovu vezu sa suprugom Tiffany, kojoj pripisuje zasluge kao bitan dio njegovog putovanja. Njegovo iskustvo ističe iterativnu prirodu razvoja BCI-ja, gdje povratne informacije korisnika izravno oblikuju značajke poput “mjesta za parkiranje”.
Putovanje Brada Smitha s Neuralinkom ističe dubok osobni značaj ove tehnologije u nastajanju. Iako izazovi ostaju i put do široke primjene je dug, njegovo iskustvo pruža opipljiv primjer kako bi BCI mogli dramatično poboljšati kvalitetu života pojedinaca suočenih s teškim fizičkim ograničenjima, istinski premošćujući jaz između uma i stroja.
