Microsoft je nedavno objavio dva revolucionarna napretka, označavajući značajan korak naprijed u područjima kvantnog računalstva i umjetne inteligencije. Ovi razvojni pomaci, detaljno opisani u zasebnim publikacijama u časopisu Nature, obećavaju preoblikovati industrije, ubrzati znanstvena otkrića i redefinirati samu prirodu računalstva i digitalne interakcije. Istodobne objave, jedna koja uključuje materijalizaciju desetljećima stare teorijske čestice, a druga koja se tiče stvaranja realističnih svjetova igara generiranih umjetnom inteligencijom, naglašavaju Microsoftovu predanost pomicanju granica tehnoloških inovacija.
Majorana 1: Topološki qubit i zora skalabilnog kvantnog računalstva
Središnji dio Microsoftovog proboja u kvantnom računalstvu je stvaranje i kontrola Majorana čestice, kvazičestice teorijski predviđene 1930-ih, ali nikada definitivno opažene sve do sada. Ovo postignuće, vrhunac 17-godišnjeg istraživačkog programa (jednog od Microsoftovih najdugovječnijih), predstavlja temeljni fizikalni proboj koji postavlja temelje za novu arhitekturu u kvantnom računalstvu.
Problem s kojim se danas suočava kvantno računalstvo je taj što se industrija muči s time da qubiti budu pouzdani i otporni na šum. Stvaranje Majorane omogućuje stvaranje topovodiča. Ovaj novi tip poluvodiča, koji također djeluje kao supravodič, omogućuje izgradnju nove temeljne arhitekture koja se može skalirati na milijune qubita na jednom čipu, a sve to u dlanu ruke.
- Značaj Majorana čestica: Majorana čestice su jedinstvene jer su same sebi antičestice. To znači da se dvije Majorana čestice mogu ili međusobno poništiti (rezultirajući stanjem nula) ili se kombinirati i formirati jedan elektron (stanje jedan). Ova inherentna stabilnost i dualnost čine ih idealnim kandidatima za izgradnju robusnih i kontroliranih qubita, temeljnih gradivnih blokova kvantnih računala.
- Topološki qubiti i topološka jezgra: Microsoftov tim iskoristio je jedinstvena svojstva Majorana čestica za stvaranje “topoloških qubita”. Ove qubite karakterizira njihova:
- Pouzdanost: Topološka priroda ovih qubita pruža inherentnu zaštitu od šuma, što je glavna prepreka u tradicionalnim pristupima kvantnom računalstvu.
- Mala veličina: Topološki qubiti mogu biti značajno manji od drugih vrsta qubita, omogućujući masovno povećanje gustoće qubita na jednom čipu.
- Kontroliranost: Unatoč svojoj stabilnosti, topološki qubiti ostaju vrlo kontrolirani, omogućujući složene manipulacije potrebne za kvantno računanje.
Ova nova arhitektura korištena za razvoj procesora Majorana 1 nudi jasan put za smještanje milijun qubita na jedan čip koji stane u dlan ruke, priopćio je Microsoft. To je potreban prag da kvantna računala pruže transformativna rješenja u stvarnom svijetu – poput razgradnje mikroplastike u bezopasne nusproizvode ili izmišljanja samoregenerirajućih materijala za građevinarstvo, proizvodnju ili zdravstvo. Sva trenutna računala na svijetu zajedno ne mogu učiniti ono što će moći kvantno računalo s milijun qubita.
- Implikacije za znanstvena otkrića: Skalirano kvantno računalo temeljeno na arhitekturi Majorana 1 ima potencijal revolucionirati područja koja se oslanjaju na složene simulacije, kao što su:
- Znanost o materijalima: Dizajniranje novih materijala sa specifičnim svojstvima (npr. supravodiči, napredne baterije) bez potrebe za opsežnim eksperimentiranjem metodom pokušaja i pogrešaka.
- Otkrivanje lijekova: Točno modeliranje ponašanja molekula i proteina kako bi se ubrzao razvoj novih lijekova i terapija.
- Temeljna fizika: Istraživanje složenih kvantnih fenomena i produbljivanje našeg razumijevanja prirodnog svijeta.
- Vremenski okvir: Iako su fizikalni i proizvodni proboji dovršeni, razvoj potpuno tolerantnog kvantnog računala temeljenog na Majorana 1 predviđa se za kasne 2020-e (oko 2027.-2029.). Sljedeći koraci uključuju integraciju ovih novih vrata u funkcionalno kvantno računalo.
- Odvajanje softvera/hardvera. Microsoft zasebno razvija svoj softverski paket i demonstrirao je 24 logička qubita na kvantnim računalima s neutralnim atomima i ionskim zamkama, pokazujući napredak u ispravljanju pogrešaka.
Muse: Svjetovi igara generirani umjetnom inteligencijom i budućnost interaktivnih iskustava
Microsoftova druga velika objava usredotočena je na “Muse”, novi model umjetne inteligencije dizajniran za generiranje cijelih svjetova igara na temelju podataka o igranju. Ovaj “model djelovanja svijeta” ili “model ljudskog djelovanja” koristi ogromne skupove podataka generirane Microsoftovim studijima za igre kako bi stvorio dosljedna, raznolika i korisnički prilagodljiva okruženja za igre.
- Ključne značajke Musea:
- Dosljednost: Generirani svjetovi igara održavaju dosljednu unutarnju logiku, osiguravajući da se radnje i interakcije unutar okruženja igre ponašaju realistično.
- Raznolikost: Muse može generirati širok raspon okruženja i scenarija igre, nudeći bogato i raznoliko iskustvo za igrače.
- Korisnička prilagodljivost: Generirani svjetovi su postojani na korisničke modifikacije, omogućujući igračima da prilagode i oblikuju svoja iskustva igranja.
- Generiranje u stvarnom vremenu: Muse može generirati sadržaj igre u stvarnom vremenu, dinamički reagirajući na unos igrača. To je demonstrirano korištenjem Xbox kontrolera, gdje je model generirao izlaz na temelju unosa kontrolera, održavajući dosljednost s pravilima igre.
- Implikacije za igre i šire:
- Revolucioniranje razvoja igara: Muse ima potencijal dramatično ubrzati i pojednostaviti proces razvoja igara, omogućujući manjim studijima da stvaraju igre AAA kvalitete. Također bi mogao dovesti do novih oblika emergentnog igranja i dinamičnog pripovijedanja priča.
- Opći modeli djelovanja i svijeta: Osim igara, tehnologija koja stoji iza Musea mogla bi se primijeniti za stvaranje općih modela djelovanja i svijeta, s potencijalnim primjenama u robotici, simulaciji i drugim područjima.
- Podatkovna prednost: Microsoftovi opsežni podaci o igrama, prikupljeni kroz akvizicije i ulaganja u industriju igara, pružaju jedinstvenu prednost u obučavanju modela poput Musea, analogno YouTubeovoj podatkovnoj prednosti za Google.
Širi kontekst: Umjetna inteligencija, ekonomski rast i društveni utjecaj
Razgovor s izvršnim direktorom Microsofta Satyom Nadellom proteže se izvan specifičnih tehničkih proboja, dotičući se širih implikacija umjetne inteligencije i kvantnog računalstva na gospodarstvo i društvo. Ključne teme uključuju:
- Umjetna inteligencija i ekonomski rast: Nadella naglašava potencijal umjetne inteligencije za poticanje značajnog ekonomskog rasta, potencijalno povećavajući globalne stope rasta BDP-a na razine koje podsjećaju na industrijsku revoluciju (npr. 7-10% rasta prilagođenog inflaciji). On naglašava da će pravo mjerilo uspjeha umjetne inteligencije biti njezin utjecaj na ukupnu ekonomsku produktivnost, a ne samo tehnološke prekretnice.
- Hiper-skalabilno računalstvo i umjetna inteligencija: Microsoftova platforma u oblaku Azure pozicionirana je kao ključni pokretač revolucije umjetne inteligencije, pružajući masivne računalne resurse potrebne za obuku i implementaciju velikih modela umjetne inteligencije. Nadella ističe sve veću potražnju za računalnom infrastrukturom, potaknutu i obukom i zaključivanjem (upotreba u stvarnom vremenu) modela umjetne inteligencije.
- Jevonsov paradoks i umjetna inteligencija: Nadella raspravlja o Jevonsovom paradoksu u kontekstu umjetne inteligencije, napominjući da će, kako umjetna inteligencija postaje jeftinija i moćnija, potražnja za njezinim mogućnostima vjerojatno eksponencijalno rasti. To sugerira da bi se trebalo usredotočiti i na poboljšanje inteligencije umjetne inteligencije i na smanjenje njezine cijene.
- Izazovi implementacije i upravljanje promjenama: Nadella priznaje da će stvarna implementacija umjetne inteligencije uključivati značajne izazove, osobito u smislu upravljanja promjenama i redizajna procesa unutar organizacija. On povlači analogiju s uvođenjem proračunskih tablica i e-pošte, koje su temeljito promijenile poslovne procese.
- Budućnost rada i AI agenti: Nadella zamišlja budućnost u kojoj AI agenti postaju sastavni dio intelektualnog rada, djelujući kao suradnici i pomoćnici. On opisuje novo sučelje “upravitelja agenata” koje će biti potrebno za upravljanje interakcijama između ljudi i mnoštva AI agenata.
- Usklađivanje i sigurnost: Nadella naglašava važnost usklađivanja i sigurnosti umjetne inteligencije, ističući potrebu za pravnim i društvenim okvirima za reguliranje implementacije sve moćnijih sustava umjetne inteligencije. On vjeruje da će društvena dozvola i povjerenje biti ključni za široko prihvaćanje umjetne inteligencije. On predlaže usredotočenje na prostor djelovanja ovih umjetnih inteligencija i na to gdje se implementira kod koji su implementirale umjetne inteligencije.
- AGI i kognitivni rad: Nadella izražava nijansirano gledište o konceptu umjetne opće inteligencije (AGI), sugerirajući da se definicija “kognitivnog rada” neprestano razvija. On tvrdi da će, iako umjetna inteligencija može automatizirati trenutne oblike kognitivnog rada, također stvoriti nove oblike kognitivnog rada.
- Dugoročno istraživanje i inovacije: Nadella ističe Microsoftovu predanost dugoročnom istraživanju, primjer čega je 17-godišnje ulaganje u projekt Majorana. On naglašava važnost kulture koja prihvaća preuzimanje rizika i dugoročnu perspektivu u poticanju tehnoloških inovacija.
- “Ponovno osnivanje” Microsofta: Nadella raspravlja o konceptu “ponovnog osnivanja” kao ključu kontinuirane relevantnosti Microsofta tijekom njegove 50-godišnje povijesti. On naglašava potrebu za stalnim preispitivanjem pretpostavki i prilagodbom promjenjivim tehnološkim krajolicima.
Ukratko, Microsoftova dvostruka otkrića u kvantnom računalstvu i umjetnoj inteligenciji predstavljaju ključni trenutak u tehnološkom napretku. Ovi razvojni pomaci ne samo da obećavaju revolucionirati specifične industrije, već i postavljaju temeljna pitanja o budućnosti rada, gospodarstva i odnosa između ljudi i sve inteligentnijih strojeva. Microsoftova dugoročna vizija, u kombinaciji s njegovom predanošću odgovornom razvoju i implementaciji, pozicionira tvrtku u prvi plan oblikovanja ovog transformativnog doba.
