Danas ćemo raspravljati o revolucionarnom radu koji istražuje kako su istraživači koristili stabilnu difuziju, vrstu generativne umjetne inteligencije, za rekonstruiranje slika na temelju aktivnosti ljudskog mozga. Ovo istraživanje nema samo značajne implikacije za neuroznanost, već otvara vrata širokom rasponu primjena, od čitanja snova do razumijevanja životinjske percepcije.
Stabilna difuzija i dekodiranje aktivnosti mozga
Stabilna difuzija je generativna umjetna inteligencija otvorenog koda koja može stvarati zadivljujuće slike na temelju tekstualnih upita. U radu su istraživači trenirali stabilnu difuziju na tisućama snimki mozga, izlažući ljudske sudionike raznim slikama dok su snimali njihovu moždanu aktivnost pomoću uređaja zvanog Memorize Cam. Treniranjem modela na odnosu između obrazaca moždane aktivnosti i odgovarajućih slika, umjetna inteligencija je uspjela rekonstruirati slike na temelju moždane aktivnosti sudionika.
Iako nije uvijek savršen, algoritam je često proizvodio točne rekonstrukcije originalnih slika, pri čemu su se položaj i razmjer često točno podudarali. Jedina značajna razlika obično je bila boja određenih elemenata. Uspjeh ove metode pripisuje se kombinaciji nedavnih istraživanja u neuroznanosti i latentnih modela difuzije.
Potencijalne primjene i budući izazovi
Postoje brojne potencijalne primjene ove tehnologije, uključujući:
- Čitanje snova, misli i sjećanja
- Razumijevanje kako životinje percipiraju svijet na temelju njihove moždane aktivnosti
- Stvaranje umjetnih sustava koji mogu razumjeti svijet poput ljudi
Jedan od ključnih izazova za poboljšanje točnosti algoritma je treniranje stabilne difuzije na većem skupu podataka snimki mozga. Kako tehnologija bude napredovala, vjerojatno će dovesti do velike revolucije u sučeljima čovjek-stroj.
Sučelja mozak-računalo: Sljedeće hardversko sučelje
Nekoliko startupova već razvija uređaje koji mogu čitati misli i pretvarati ih u tekstualne poruke, ili čak kontrolirati virtualna okruženja snagom uma. Tvrtke kao što su Next Mind i Microsoft aktivno rade na neinvazivnim sučeljima mozak-računalo (BCI), vjerujući da će kontroliranje uređaja mislima biti sljedeće veliko hardversko sučelje.
Ova promjena u interakciji čovjeka i stroja imat će značajne implikacije na način na koji komuniciramo, radimo i stvaramo umjetnost. Neinvazivni BCI nude sigurniju i praktičniju alternativu invazivnim BCI, koji zahtijevaju bušenje rupe u lubanji kako bi se s većom preciznošću čitale misli.
Video od Anastasi In Tech
Istraživački rad:
https://www.biorxiv.org/content/10.1101/2022.11.18.517004v3.full.pdf
Zaključak
Kako se neuroznanost i umjetna inteligencija nastavljaju razvijati, sposobnost čitanja naših misli više se ne čini nedostižnom. S neinvazivnim BCI na obzoru, nalazimo se na pragu revolucije u sučeljima čovjek-stroj, transformirajući način na koji komuniciramo s našim uređajima i svijetom oko nas.